nedjelja, 9. kolovoza 2009.

MARATON LAĐA

























Ovogodišnj 12. maraton lađa ove godine okupio je 40 lađarskih ekipa, sa svih strana neretve , Hrvatske i inozemstva. Takođjer skupio je i našu lađarsku ekipu Vidonje koja već dvije godine nije nastupala i u kojoj je bio nastao mali lom. Ali ove godine mladi momci iz cijele župe skupili su se i organizirali da ovogodišnji maraton ne prođe bez njih, da i oni sudjeluju u ovogodišnjem maratonu. Pripreme ekipe lađara Vidonje nisu trajale dugo, svega 5-6 puta po nekih sat vremena u večernjim i noćnim satima jer ipak svi nemogu da se skupe zbog posla.
1.8. 2009 u Opuzenu održano je brzinsko natjecanje za startnu poziciju. Cilj lađara udruge Vidonje bio je ući u prva 33 mjesta, koja se bore za natjecateljska mjesta ali dobivaju i lađu udruge lađara kao i svaka ekipa. Zauzeto je 29. mjesto drugi red na startnoj poziciji, četvrti od luke u Metkoviću.
8.8.u Metkoviću u 17.00 počeo je maraton lađa i svi lađari su krenuli na 22 kilometra dug maraton. Lađari Vidonja krenuli su jako dobro, do Kule među prvih 10-15 lađa. Vozilo se bez zamjene, umora je bilo ali kada svi zajeno krenu onda se sve zaboravlja. Za 2 sata 25 minuta i 48 stotinki stigli smo u Ploče i zauzeli 23 mjesto, niti minutu ispred dvije ekipe koje su stigle ispred nas. Po već prijašnjim običaju lađari Vidonja skupljaju svoje stvari i kreću na Mlinište gdje se organizira doček ladara. Svi su okupljeni pozdravili lađare i čestitali im, od kojih najviše djeca. Svi su bili zajedno, svak je imao neki svoj posao u organizaciji tko nije veslao. Slavlje se trajalo sve do kasno u noć.

srijeda, 29. srpnja 2009.

PROSLAVA OPĆINE ZAŽABLJE







Subota uoči sv.Liberana na Mliništu održana je svečana sjednica i proslavljen dan općine. Svečanu sijednicu pozdravnim govorom otvorio je Pavo Vidović, a poslije njega je govorio naš načelnik općine Zažablje Milenko Glavnić. Poslije načelnika općine govor je održao i prof. Ivan Barišić koji je govorio o razvoju i planovima ove općine, o postignutim rezultatima, problemima koje treba riješiti a i o budućim planovima. Zatim se obratio i novoizabrani župan dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić koji je pozdravio okupljene mještane. Pred sam kraj obratio se i gosp. Frane Matušić a završni govor i zaključivanje svečane sjednice je održao Pavo GVidović. Poslije završne riječi svi zajedno su krenuli na prigodni domjenak

subota, 16. svibnja 2009.

ŠPILJA IZNAD KOPREN DOLA





Poviše Kopren Dola, od mjesta gdje stari brdski put od Perletinih kuća izlazi na put koji s Misline vodi na Vidonje, ide se oko 200 metara prema podnožju brdašca, zvanog Kuk i dolazi do jame sa malim otvorom. Otvor ima promjer oko 2 metra i vidi se dno špilje, koje je prekriveno naslagama nabačenog kamenja. Gledajući s otvora, reklo bi se,da je to samo jama, koja ima oko 7 metara dubine bez ikakvih podzemnih proširenja tek nakon spustanja unutra vidi se da je to jedna prekrasna i velika špilja. Špilja se od ulaza prema kraju lagano spusta. Njezina visina nigdje nije manja od 5 metara, a na nekim mjestima iznosi i deset, pa i više metara. I širina špilje dosta je velika. Špilja ima oblik slova"T". Najšira je na samom završetku, gdje se proširuje u dva, gotovo jednaka kraka. širina špilje u krakovima iznosi 45 metara zračne linije. a od otvora do završetka špilje ima dužinu 75 netara zračne linije.

subota, 9. svibnja 2009.

 
Posted by Picasa

petak, 8. svibnja 2009.

žudije župe vidonje




ŽUDIJE I PUČKO PJEVANJE ŽUPE VIDONJE

Žudije" ili čuvare Božijega groba u Vidonjama počinju djelovati 1952. god. za vrijeme don Špirka Vukovića, a zajedno sa žudijama uvodi i procesiju Velikog petka sa Šimunom koji nosi križ. Isprva su bila samo petorica žudija (stražara) tj. dvije smjene po dva stražara i jedan vođa.

Krajem pedesetih župna crkva na Vidonjama proširena a zajedno s njom i broj žudija. Uvedene su dvije smjene po četri stražara i jedan vođa. Taj broj se zadržao sve do sredine sedamdesetih godina, kada se i taj broj povećao na današnji broj.

Danas u župi Vidonje ima 13 žudija, tri smjene po 4 stražara i jedan vođa. Ceremonija žudija traje samo dva dana, na Veliki petak i Veliku subotu, kada na "Slavi" padaju. Na veliki petak je velika procesija kroz selo gdje uz žudije Šimun nosi križ, prikazujući kako je Gospodin nosio križ na Kalvariju.

U Vidonjama se sve do danas sačuvalo pučko crkveno pjevanje, osobito u pjevanju pučke mise. Nastalo je na temelju crkvenog koralnog pjevanja, mada je taj koralni predložak tijekom vremena izgubio svoju orginalnost jer je narod dodavao svoj pučki melos. Poslije drugog svijetskog rata pokušalo sevidonjsku pučku misu zamijeniti nekom "modernijom" misom. Staroj misi osobito je zaprijetila opasnost poslije nabave harmonija 1955. godine. U to vrijeme u mnogim se župama pjeva misa Oswalda Joosa, pa tako i u Vidonjama koju puk nije nikada masovno prihvatio. Poslije nekoliko godina od nje se posve odustalo tako da je spašena stara pučka misa koja se pjeva i dan danas.

Osobito se sačuvalo pjevanje Muke na Cvijetnicu i Veliki petak, te za to pjevanje možemo reći da obiluje svojevrsnim melizmom koji je karakterističan ne samo za Vidonje već i za cijelo neretvansko područje.